img

Vesti

30. festival tamburaških orkestara u Rumi — Praznik tradicije i muzike u godini jubileja

img

U godini velikih jubileja za Kulturni centar „Brana Crnčević“ u Rumi značajno je i održavanje 30.Festivala tamburaških orkestara, koji se održava ovog vikenda u Velikoj dvorani. Prve festivalske večeri pred publiku je izaško pet orkestara: Dečiji tamburaški orkestar „Plavi čuperak“ iz Rume, Tamburaški ansambl „Brač“ iz Studenke (Češka Republika), Gradski tamburaški orkestar Banja Luka, TO KUD „Ivan Lončarić“ iz Trniče (Slovenija) i Gradski tamburaški orkestar „Branko Radičević“  Ruma. Tambura opstaje, zahvaljujući i tome što je pre četiri godine svrstava u nematerijalno kulturno dobro, ali i zahvaljujući festivalu koji Rumu već decenijama karakteriše kao festivalski grad. Manifestaciju je svečano otvorila Aleksandra Ćirić Bošković, pokrajinska sekretarka za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, naglasivši da je istorija muziciranja i tamburaške muzike u Rumi duga, a da će resorni sekretarijat i dalje podržavati festival koji neguje tradiciju ovog kraja.

„Posebno zadovostvo je da vam se obraćam kao pokrajinski sekretar za kulturu koji dolazi iz Rume grada sa izuzetno bogatom muzičkom i tamburaškom tradicijom, grada za koji su mnogi ljubitelji tambure tvrdili da je „,najtamburaškiji grad na svetu".Početkom sedme decenije HІH veka u Rumi je osnovana prva muzička organizacija, Srpsko pevačko društvo. 1904. godine u okviru Srpskog pevačkog društva osnovan je Tamburaški orkestar. Od tada počinje organizovano tamburaško muziciranje u Rumi, koje se nastavlja tokom čitavog HH veka i na opšte zadovoljstvo traje i do naših dana. Održavanje muzičke tradicije, posebno u podsticanju amaterizma cilj je kojem konstantno težimo i zato Vlada Vojvodine preko Sekretarijata podržava ovu vrstu festivala“, rekla je Aleksandra Ćirić Bošković.

Festival tamburaških orkestara, koji ove godine imameđunarodni karakter, tim je značajniji jer se održava u godini jubileja kada Kulturni centar „Brana Crnčević“ slavi četiri decenije od osnivanja. Festival se pre tri decenije odvojio od velikog Festivala Muzičkih Društava Vojvodine. Menjao je svoje nazive u zavisnosti od toga da li su nastupali orkestri iz Vojvodine, cele Srbije, ali i inostranstva, kao i u zavisnosti od veličine sastava. Svesni da se mnogi gradovi suočavaju sa istim problemom brojnosti orkestara, organizaotori su odlučili da manifestacija ponese naziv Festival tamburaških orkestara.  Godinama unazad, pa tako i ovog vikenda Festival okuplja vrsne muzičare.

„Festival muzičkih društava Vojvodine osnovan je 1964.godine. Nije slučajno što je od Saveza muzičkih društava Vojvodine potekla inicijativa da baš Ruma bude mesto održavanja festivala.  Tako je Ruma postala festivalski grad. Tu tradiciju negujemo i danas, a tambura uprkos teškim vremenima i dalje živi kao najprepoznatljivije obeležje ovog prostora. Srećni smo što jubilarni festival, ali i ostale programe, održavamo u obnovljenom objektu Kulturnog centra i što smo se na najbolji način odužili onima koji su ovaj objekat podigli i stvorili mesto jedinstveno i čitavoj zemlji“, istakla je Katarina Filipović, direktorka Kulturnog centra „Brana Crnčević“ Ruma.

Ocene i upute tamburaškim sastavima davao je ovogodišnji žiri koji je radio u sastavu Dubravko Isakov Cicko, bivši šef Velikog tamburaškog orkestra RTV a,  Marko Parčetić, član Velikog tamburaškog orkestra RTV a i prof. dr Dragana Jovanović, dirigent.

Ove godine Festoval ponovo traje dva dana, a večeras (nedelja, 26.oktobar) u 19 sati i Velikoj dvorani Kulturnog centra nastupiće: TO HKPD „Matija Gubec“ iz Ruma, TO „Bisernica“ Šabac i Subotički tamburaški orkestar, a ulaz je besplatan.

Kulturni centar je izgrađen je 1985.godine sredstvima samodoprinosa građana Rume,  a njegov arhitekta je bio Đorđe Jelača. Otvaranje je upriličeno 27.oktobra 1985.na tadašnji dan Opštine i tim povodom organizovan je program koji je trajao nekoliko dana. Tadašnji graditelji i rukovodioci rekli su da je to objekat za sadašnjost i budućnost. Kulturni centar je tokom četiri decenije svog rada to i potvrdio kao objekat koji je jedinstven u zemlji sa mogućnostima za organizovanje najzahtevnijih kulturno umetničkih sadržaja.

donor
donor
donor
donor