img

Vesti

Osvrt na rumske novinske oglase u prošlosti

img

Izlozbom "Rumski novinski oglasi u prošlosti", u Velikom holu Kulturnog centra "Brana Crnčević", Zavičajni muzej Ruma je još jednom afirmisao prošlost Rume kroz jedan specifičan segment rumske tadašnje svakodnevice, koji je aktuelan i danas, a to je novinski oglas.

Autor izlozbe Đorđe Bošković, viši muzejski savetnik istoričar je za rumske poklonike kulture i istorije pripremio 20 panoa na kojima su na razne načine prikazani stari oglasi uz dodatke, fotografije i poneki dokument, kako bi se dodatno ilustrovala njihova sadrzina.

"Oglasi koji izvorno datiraju s kraja 18. veka sa razvojem kapitalizma i trzišne privrede, kada se javlja prvi oglas na srpskom jeziku 1791. godine, u prvim srpskim bečkim novinama. Inače, rumski oglasi u novinama objavljuju se od druge polovine 19. veka, uglavnom su to bili trgovci i zanatlije koji su reklamirali svoju robu i usluge, zatim institucije poput organa vlasti, škola, raznih društava koji su na taj način davali oglase za nova radna mesta, ali ima i nekomercijalnih oglasa privatne sadrzine gde su razne izjave, objave, pomeni, umrlice i tako dalje. Prvi oglasi si bili svega nekoliko redova, par reči, tek kasnije oni dobijaju na svojoj sadrzini, dodaju se adrese, broj telefona, poneka sličica, ukrašavaju se dekorativnim okvirima i tako dalje", rekao je Bošković.

Oglasi potiču mahom iz domaće lokalne štampe, ali iz  novosadskog lista "Zastava" gde su Rumljani objavljivali svoje oglase, a reč je o jednom od najčitanijih listova u to vreme.  Skoro svi oglasi su na srpskom jeziku i pisani ćirilicom, a samo jedan pano sa oglasima na nemačkom, u nemačkom listu "Deutsche Volksblatt für Syrmien", koji je dat  u originalu.

"Izlozba govori ustvari da se istorija ne menja, da su oglasi i danas i nekad bili vazni u komunikaciji između poslodavaca, privrednika i potencijalnih kupaca i mušterija, što je i danas slična forma što se tiče novina kao tradicionalnog medija, iako internet mediji polako danas preuzimaju tu funkciju", kazao je Bošković.

Otvaranju izlozbe prisustvovala je i Aleksandra Ćirić, predsednica Opštine Ruma. Predsednica Ćirić je istakla da ova izlozba verno svedoči o bogatstvu društvenog i privrednog zivota Rume.

"Ruma je od nastanka pa sve do kraja 19.veka, o čemu svedoče ovi panoi, bila razvijena privredno i trgovački, sredina sa značajnim društvenim i kulturnim zivotom. Na mnoštvu panoa mozemo se upoznati sa bogatim zivotom Rumljana, od privrede, trgovine, zanata, pa sve do razonode, bioskopa, pa i zdravlja, jer vidimo da je bilo razvijeno i apotekarstvo. Svi  segmenti privrednog i društvenog zivota su bili uveliko razvijeni što govori  da je Ruma imala sve karakteristike razvijene evropske varošice. Naš cilj i zadatak je da negujemo tu multikulturalnost i da razvijamo svaki segment zivota", naglasila je na otvaranju izlozbe Aleksandra Ćirić.

Ovo je druga izlozba Zavičajnog muzeja u poslednjih mesec dana koja se odrzava van matične zgrade, jer se u rumskom muzeju odvijaju radovi na kompletnoj rekonstrukciji objekta izgrađenog 1772. godine.

"Ova izlozba je dokaz našeg rada i zelje da pokazemo publici da i dalje funkcionišemo, iako ne u našem prostoru, ali u saradnji sa ostalim ustanovama kulture i uz njihovu pomoć mi mozemo publici da prikazemo izlozbe iz našeg repertoara, ne samo gostujuće, već i naše", istakao je direktor Zavičajnog muzeja Ruma Uroš Nikolić.

Izlozba je za posetioce otvorena do 24. aprila 2023. godine.

donor
donor
donor
donor